U savremenom dobu čiji smo akteri, poznavanje barem jednog stranog jezika od ključnog je značaja. Poznavanje stranih jezika podstiče jasnije razumijevanje različitih kultura i tradicija ali i otvara razne mogućnosti u polju obrazovanja i poslovnih aktivnosti. Učenje stranih jezika dio je obaveznog osnovnog i srednjeg obrazovanja. No, kolika je zainteresovanost učenika za učenje stranih jezika kroz redovno školovanje i da li učenici strane jezike vide kao sigurnu vizu za budućnost ili elementarnu potrebu?
O ovoj temi razgovarali smo sa kalesijskim profesorima Mirzom Isanovićem, profesorom engleskog jezika u MSŠ “Kalesija” i Semirom Musićem, profesorom njemačkog jezika u OŠ “Vukovije” i MSŠ “Kalesija”.
Učenici se sa engleskim jezikom druže tokom cijelog školovanja
Engleski jezik je prvi strani jezik u nastavnom planu i programu. Dakle, učenici engleski jezik uče tokom cijelog perioda osnovnog i srednjeg obrazovanja. Pojava interneta na našim prostorima doprinijela je tome da je u početku bilo neminovno osnovno poznavanje engleskog jezika da bi ste se mogli odraditi neku aktivnost putem računara kao što je slanje elektronske pošte i slično. Prof. Isanović ističe da je većina učenika izuzetno motivisana za učenje engleskog jezika.
– Govoreći u brojevima, 90% učenika kojima predajem prilično su, ili su izuzetno motivisani za učenje engleskog jezika kroz školu. Postoji veliki broj faktora koji utiču na motivaciju učenika za učenje stranih jezika, u ovom slučaju engleskog, kao što su muzika, filmovi, društvene mreže, online igrice itd. Ostalih 10% učenika vode se onom logikom “ma što će nam to, to nam neće trebati u životu”. Međutim, mnogi bivši učenici koji me sretnu i koji su igrom slučaja ili iz nekog drugog razloga primorani da govore i pišu engleski jezik da bi “prehranili” sebe i svoju porodicu kažu “Da sam Vas bogdo slušao/la kad ste nam govorili koliko je engleski jezik bitan jezik u svijetu”. S druge strane, ovih devedeset posto učenika svjesno je da im poznavanje engleskog jezika znači rezervisana karta i otvorena vrata u svijet, u figurativnom smislu, i za njih nema nikakve dileme – navodi Isanović.
Moderne tehnologije poput društvenih mreža imaju značajan uticaj na učenike i mnogima od njih su dodatna motivacija za učenje engleskog jezika mišljenja je naš prvi sagovornik.
– Engleski jezik je primarni jezik za komunikaciju u svijetu, i to je činjenica. Bilo gdje da odete dovoljno je da znate engleski jezik i moći ćete se sporazumiti i završiti određeni posao. Pojava društvenih mreža, online igrica, youtube platforme za video prenos i drugih savremenih tehnologija poput računara, pametnih telefona i drugo, uveliko utiče na razvoj nivoa poznavanja engleskog jezika kod učenika. Na društvenim mrežama učenici mogu da razvijaju vještinu pisanja i govora, pa čak i čitanja i slušanja, ovisno o situaciji u kojoj se nalaze. Kroz igrice se primarno razvijaju vještine čitanja i pisanja. U školi, takvi učenici upotpunjuju svoje znanje kroz redovan rad sa nastavnikom, te poznavanje engleskog jezika dovode do prilično visokog nivoa za njihov uzrast – dodaje Isanović.
Prenošenje znanja učenicima iz oblasti jezika sada je mnogo lakše nego ranije. Ekspanzija računarske tehnike i interneta doprinijela tome da se znanje učenicima lakše prenosi, ali i da učenici počinju lakše i jednostavnije upijati to znanje.
– Vidite, bit ću veoma iskren. Ja radim u obrazovanju od 2002. godine. Kao student engleskog jezika počeo sam da radim u OŠ “Tojšići”. U to vrijeme bilo je mnogo teže prenositi znanje upravo iz razloga koje sam prethodno naveo. Internet i sve ostalo što se veže za to, u to vrijeme je bilo nešto sasvim novo. Nisu svi učenici istovremeno mogli imati računar a kamo li pristup internetu. Danas to imamo na dohvat ruke, bukvalno rečeno internet nosimo u svojim džepovima. Danas smo stotinu puta vise izloženi tom vanjskom uticaju, reklamama, oglasima, videima, igricama nego što je to bio slučaj od prije 20 godina. Lično smatram da je danas mnogo lakše raditi sa djecom kada je u pitanju engleski jezik nego prije, jer vi danas imate dječaka ili djevojčicu koji je vrlo mnogo svog vremena proveo uz mobilni telefon gledajući youtube videe i takva djeca su već usvojila osnovne forme i stekla osjećaj, tzv. “feeling” za engleski jezik. Kad je engleski jezik u pitanju, mnogi učenici u školu dolaze kao nebrušeni dijamant. Nastavnici su tu da učine da taj dijamant uistinu zablista – kaže nam Isanović.
Za kraj razgovora, prof. Isanović ističe da prema Nastavnom planu i programu, odnosno prema Zajedničkoj jezgri nastavnih planova i programa baziranoj na ishodima učenja i razvoju kompetencija, učenici osnovnu školu trebaju da završe na nivou A2, napominjući da veliki broj učenika nadmašuje ovaj nivo prilikom završetka osnovne škole dok sa druge strane, veliki je broj učenika koji ne dostignu A2 nivo.
– Kada je u pitanju srednjoškolsko obrazovanje učenici počinju da izučavaju engleski jezik na nivou B1. Prema Nastavnom planu i programu, učenici srednju četverogodišnju, tehničku školu bi trebali da završe na nivou B2. Kada su Gimnazije u pitanju, učenici bi trebali da završe na nivou C1 što podrazumijeva samostalan rad, čitanje, pisanje, prevođenje i drugo – istakao je na kraju razgovora za Zona 080 prof. engleskog jezika Mirza Isanović.
Njemački je najčešći drugi strani jezik po izboru učenika
Uporedo sa engleskim kao prvim stranim jezikom, učenici u školama izučavaju i druge strane jezike. Najčešće je to njemački jezik kojem mladi u BiH sve češće daju primat nad ostalim svjetskim jezicima. Naš drugi sagovornik Semir Musić, dugogodišnji je profesor njemačkog jezika. On smatra da je učenicima njemački jezik zanimljiv jer pored jezičkih vještina oni kroz njegovo izučavanje stiču znanja o kulturi i tradiciji mnogih zemalja.
– Sama metodika nastave stranih jezika od nastavnika zahtjeva da nekada bude clown, da zapjeva neku pjesmu, nekada da mimikom dočara neku riječ kako bi učeniku uzeo strah od toga da progovori svoje prve riječi na stranom jeziku. Time se na času stvara jedna pozitivna i opuštena atmosfera, te učenici iz tog razloga uglavnom sa radošću dočekuju časove stranih jezika. Što se tiče konkretno nastave njemačkog jezika, zanimljiva im jer kroz proces učenja ne stječu samo jezičke vještine, već se upoznaju i s bogatom kulturom, historijom i tradicijama zemalja njemačkog govornog područja. Učenje njemačkog jezika tako postaje prilika za otkrivanje zanimljivih činjenica o Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i drugim zemljama, što dodatno motivira učenike da se posvete usvajanju jezika. Na taj način učenici razvijaju širu perspektivu i dublje razumijevanje ne samo jezika, nego i svijeta oko sebe – ističe Musić.
Za razliku od izučavanja engleskog jezika, savremene tehnologije i društvene mreže nemaju preveliki uticaj na učenike prilikom izučavanja njemačkog jezika, mišljenja je naš sagovornik.
– Engleski jezik je puno nametljiviji u tom pogledu (nadam se da mi kolege englezi neće zamjeriti na korištenju te riječi) i uglavnom dominira u oblasti društvenih mreža. Moderne tehnologije svakako omogućavaju pristup raznovrsnim resursima na njemačkom jeziku, poput aplikacija, videozapisa, i online kurseva koje učenici mogu pronaći ako ih ciljano traže, dakle ako se ciljano posvete učenju njemačkog jezika na taj način. Međutim, učenici na moderne tehnologije koje su im dostupne općenito rijetko gledaju kao na alat za obrazovanje, nego ih prvenstveno koriste kao izvor zabave i komunikacije – navodi Musić.
Ipak, prof. Musić smatra da su moderne tehnologije imale važnu ulogu u prenošenju znanja učenicima. Naime, kako ističe, nastavnicima njemačkog jezika su nove tehnologije omogućile mnogo lakši pristup raznim resursima kojima se može dodatno obogatiti nastavni proces.
– Prenošenje znanja nikad nije lagan posao. Ranije se nastava njemačkog jezika bazirala uglavnom na tradicionalnim metodama, dakle na korištenje udžbenika i ponekad suhoparnih i dosadnih tekstova i lekcija. Danas je nastavnicima uz pomoć moderne tehnologije lakše pristupiti raznim resursima i alatima koji mogu obogatiti nastavu. Primjer: pročitamo tekst o nekom gradu, a zatim pogledamo video u kojem je prikazano sve ono o čemu smo čitali. Povezivanjem slike sa tekstom učenici će dosta više zapamtiti, nego kada im je pročitani sadržaj apstraktan – objašnjava naš sagovornik koji dodaje:
– Ono što sebi trebamo postaviti za zadatak i ono što ja lično pokušavam jeste usmjeravanje učenika ka samostalnom korištenju modernih tehnologija kroz zadatke koje sami trebaju uraditi. Npr. uraditi kraću prezentaciju o historijskoj ličnosti sa njemačkog govornog područja, pronaći bajku na njemačkog jeziku i pročitati je na sljedećem času i sl. Dakle pokušati pokazati učenicima da se internet ne svodi na društvene mreže i igre, nego da se tu može nešto i naučiti.
Za kraj našeg razgovora, prof. Musić ističe da na kraju osnovne škole, prosječan učenik može dostići nivo A2, što znači da je sposoban razumjeti i koristiti jednostavne rečenice i izraze potrebne za osnovnu komunikaciju.
– Srednja škola je priča za sebe. Naime, nakon što učenici završe osnovnu školu, upisuju srednju i bivaju osakaćeni za jedan strani jezik. Odnosno, osim u nekoliko srednjih škola, kao što su gimnazija, ekonomska tehnička, neki smjerovi u turističko-ugostiteljskoj školi, učenici gube drugi strani jezik. Godinama se već govori o uvođenju drugog stranog jezika u sve srednje škole, ali se ništa ne poduzima glede toga. Da se vratimo na pitanje. Učenici srednjih škola u kojima se uči drugi strani jezik na kraju četvrtog razreda mogu dostići nivo B1, odnosno mogu razumjeti glavne tačke razgovora o poznatim temama i snalaziti se u situacijama koje zahtijevaju osnovnu upotrebu jezika – istakao je na kraju razgovora za Zona 080 prof. njemačkog jezika Semir Musić.
Zona 080
